Prijeđi na sadržaj

Instrumentalna glazba

Izvor: Wikipedija
Antonio Vivaldi:
La primavera (Proljeće, 1. stavak: Allegro)
iz ciklusa Četiri godišnja doba
Camille Saint-Saëns:
Labud iz ciklusa Karneval životinja
Andreas Karlsson: Aquarius 2.0

Instrumentalna glazba je općeniti naziv za svaku vrstu glazbe stvorene, odnosno skladane za izvođenje na nekom glazbalu. U širem smislu, u nju spadaju i skladbe s tzv. vokalizama, odnosno pratećim pjevačkim melodijama bez teksta. Suprotnost instrumentalnoj glazbi predstavlja vokalna glazba, odnosno skladbe namijenjene pojedinim pjevačkim glasovima ili zborovima a cappella (tal. = kao kapela; bez instrumentalne pratnje). Višestavačne instrumentalne vrste su: simfonija, koncert, gudački kvartet, sonata i suita.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Instrumentalna glazba poznata je od najstarijih civilizacija i do danas je prošla mnoge preobrazbe, te oblikovne i strukturne promjene.[1] Nije moguće točno utvrditi je li starija instrumentalna ili vokalna glazba, jer i najstariji sačuvani zapisi ili slikovni prikazi svjedoče da se uz pjevanje često i sviralo. Razvoj instrumentalne glazbe nedjeljivo je povezan s povijesnim razvojem i usavršavanjem pojedinih glazbala,[2] a svaka je njezina vrsta u pojedinom razdoblju obilježena posebnim, sebi svojstvenim stilskim značajkama.[3]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  1. Andreis, Josip: »Instrumentalna muzika«, u: Kovačević, K. (ur.): Muzička enciklopedija, Zagreb: JLZ, 1974., sv. 2, str. 212-215.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Proleksis enciklopedija Online: Instrumentalna glazba, pristupljeno 11. ožujka 2014.
  2. J. Andreis: »Instrumentalna muzika«, u: Muzička enciklopedija, sv. 2, str. 212.
  3. Proleksis enciklopedija Online: Instrumentalna glazba, pristupljeno 11. ožujka 2014.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Instrumentalna glazba

Mrežna sjedišta

[uredi | uredi kôd]